Iako su naučnici dosta odmakli u izučavanja čovečjeg mozga (naravno još uvek ima dosta neistraženih područja), većina nas nije u to mnogo upućena. Poznavanje procesa u našim glavama nam može biti itekako od koristi u životu. Nabrojaćemo danas najbitnije karakteristike mozga.
1) Fizička aktivnost poboljšava rad mozga
Poznato je da stalna mentalna aktivnost izoštrava i poboljšava rad mozga, ali mnogi ne znaju da to isto važi i za fizičku aktivnost. Brojna naučna istraživanja su to pokazala. Osobe, koje redovno vežbaju, brže razmišljaju i rešavaju kompleksne logičke probleme. Sa godinama ovo postaje naročito izraženo, i naučnici su dokazali da osobe koje su se redovno bavile fizičkom aktivnošću tokom života, u starosti imaju oštriji um, bolje pamćenje i manje oboljevaju od demencija.
2) Mozak neprestano radi
Kao što smo već ranije pisali, mozak je organ koji je evoluriao da neprestano radi i razmišlja.
3) Okolina je veoma bitna
Ako nam prija pristustvo ljudi kojima smo okruženi onda ćemo bolje da radimo i učimo. Važi i obrnuto. Stoga je to veliki problem za decu koja nemaju izgrađen dobar odnos sa učiteljima ili nastavnicima, kao i radnicima na poslu, koji se ne osećaju prijatno pored šefa. Mozak je naprosto programiran da slabije radi ako se nalazi u lošoj sredini.
4) Svaki mozak je drugačiji
Verovali ili ne, ali naučnici su dokazali da je svaki mozak drugačiji. Uticaj genetike i jedinstvenog načina obrazovanja čini da je svaki mozak drugačije umrežen. Pored toga, umreženost sinapsi se menja svaki put kad naučimo ili vidimo nešto novo. Moderno obrazovanje ignoriše ovu činjenicu, terajući decu da uče po istim obrascima i postižu iste rezultate, što nije moguće jer je naprosto svako drugačiji.
5) Istovremeni rad na nekoliko zadataka istovremeno, takozvani multitasking je neefikasan
Zahtevi našeg radnog mesta često zahtevaju da obavljamo nekoliko stvari istovremeno, ali je to prilično neefikasno jer mozak naprosto to ne može da radi. Mozak je napravljen tako da se fokusira na jednu stvar, i stoga dolazi i do 50 procenata lošije produktivnosti kod multitaskinga. Stoga je u takvim situacijama veoma bitna organizacija, i disciplina, jer rasipanje energije na više stvari dovodi do lošijih rezultata. Isto tako, mozgu prijaju česte pauze, otprilike na po deset minuta.
5) Ponavljanje je veoma bitno za pamćenje
Najefikasiniji način da nešto naučimo ili zapamtimo je ponavljanje. Prisiljavajte sebe da ponavljate i ponovo radite stvari koje želite da usavršite, jer će tako mozak najbolje ovladati određenom materijom. To ne važi samo za informacije, već i za obavljanje određenih aktivnosti, kao što je popravljanje automobila, feniranje kose i slično. Što više puta nešto ponovimo, to će mozak bolje usvojiti. Isto tako mozak voli postepeno usvajanje informacija. Memorisanje više stvari u kratkom roku neće dovesti do efikasnog pamćenja.
6) Spavanje povoljno utiče na mozak
Neispavanost nepovoljno utiče na sve aspekte funkcionisanja mozga, slabi pažnja, mogućnost pamćenja i logičkog razmišljanja. Iz tog razloga se uvek dobro naspavajte pred svaku bitnu aktivnost.
Štaviše, naučnici su dokazali da popodnevna dremka odlično utiče na mozak. Stoga, ako imate prilike, odremajte svaki dan, makar i pola sata dnevno.
7) Mozak pod stresom ne može dobro da uči i funkcioniše
Stres deluje pogubno na mozak i naše celokupno zdravlje. To naročito važi za stres kojem smo izloženi tokom dužeg perioda, na primer, stres na poslu ili u školi. Oštećuje memoriju i blokira rad mozga.
8) Sva čula su bitna za pamćenje
Mozak bolje pamti situacije u kojima su bila uključena sva čula. Na primer, bolje ćete se sećati filma ako je u bioskopu bio prisutan miris kokica. Dakle, za dobro pamćenje je bitno aktivirati i zvuk, sliku, miris itd…
9) Mozak bolje pamti slike
Mozak je programiran tako da bolje opaža i pamti slike u poređenju sa tekstom. Zato ako želite da prenesete efektivnu poruku na prezentaciju, ne zaboravite da ubacite slike.
10) Muški i ženski mozak se razlikuju
Muški i ženski mozak različito funkcionišu. Na primer, veća je verovatnoća da muškarci obole od šizofrenije, dok će žene pre oboleti od depresije. Čitav sklop emocija u mozgu se drugačije percepira.
11) Želja za istraživanjem i učenjem nas nikada ne napušta
Počevši od škole, pa do radnog mesta svi smo mi naterani da se ponašamo po unapred utvrđenim pravilima. Sve to suzbija našu radoznalost i mogućnost razmišljanja. Uprkos ograničenjima, ljude ne napušta želja za istraživanjem i saznavanjem novih inforamcija.
Izvor:http://www.daliznate.com/
No comments:
Post a Comment